Novosti

Izjava za javnost

02.02.2021. Proteklih godina, a osobito u posljednjim izmjenama Kaznenog zakona koncem 2019.g. predlagale smo sveobuhvatnu reformu kaznenopravne politike i odnosa pravosudja prema kaznenim djelima protiv spolne slobode. Svoje prijedloge utemeljile smo na iskustvu neposrednog rada sa zrtvama i pravnom zastupanju zrtava, ali unatoc javno iskazanoj politickoj volji i dijelu dobrih promjena, izostala je prava politicka i profesionalna volja da nas zakonodavac cuje. Nadamo se da ce nakon tisuca hrabrih zena koje su javno svjedocile i nadalje svjedoce o najtezim i vrlo intimnim traumama, Ministarstvo pravosudja i Vlada RH sada prepoznati vaznost nasih prijedloga koje su odbili.
1. Predlagale smo da se aktualne izmjene i dopune Kaznenog zakona prosire i na pitanje kaznenopravne politike u odnosu na djecu. Svoj prijedlog utemeljile smo na cl. 64. Ustava RH i praksi u radu sa zenama koje su kao djevojcice bile zrtve seksualnog zlostavljanja.
Kao glavni problem izdvojile smo preblagu kazneno pravnu politiku i predlozile postroziti zakonski propisane okvire kaznjavanja.
Nas prijedlog je djelomicno prihvacen.
2. Nadalje smo predlozile da se ozbiljno propita pitanje instituta zastare u odnosu na kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskoristavanja s obzirom na razorne posljedice na zivot djevojcica i zena i njihovu kasniju sposobnost podnosenja kaznene prijave u zadanim zastarnim rokovima. Kod velikog broja zrtava seksualnog nasilja, a osobito onih koje su nasilje pretpjele kao djeca odgodjena je sposobnost pokretanja postupka, s obzirom na niz posljedica koje trpe.
Trazile smo ojacanje pravnog okvira koji ce zlostavljanim zrtvama omoguciti pokretanje kaznenog postupka u kasnijoj fazi zivota kada ce za prijavu biti sposobni i pri tome ukloniti ogranicavajuci faktor zastarnog roka.
Sada, kada zrtve javno govore i dobro je da govore, Vlada RH moze cuti od tisuca zena ono što smo im kao strucnjakinje koje rade sa zrtvama govorile.
Nas prijedlog je odbijen.
3. Smatramo da Republika Hrvatska de iure (u pravnim propisima) i de facto (u praksi) nije prepoznala strukturalnu narav nasilja nad zenama kao rodno utemeljenog nasilja - nasilja temeljem spola. Problem neprepoznavanja strukturalne naravi ovog oblika nasilja dovodi do daljnjih problema u inkriminacijama, pa i u dualitetu prekršajnog i kaznenog uredjenja problematike nasilja jer zakonodavac ne razlikuje rodno uvjetovano nasilje od drugih oblika nasilja do kojih moze doci u obitelji. Predlozile smo izmjene.
Nas prijedlog je odbijen.
4. Ukazale smo da izmjenama nije obuhvacen cl. 156. Kaznenog zakona - spolno uznemiravanje, predlozile i snazno se zalozile da se promjenama obuhvati i ovo kazneno djelo, te smo dale prijedlog izmjene, usmjeren na omogucavanje boljeg pristupa zrtava sudu i njihovu zastitu.
Nas prijedlog je odbijen.

Moramo naposljetku kazati da u radnim skupinama kontinuirano sudjeluje dio strucnjaka koji aktivno i uspjesno sprjecava promjene koje su nuzne s aspekta zastite zena od raznih oblika rodno uvjetovanog nasilja.

› arhiva novosti