Novosti

Tematska sjednica o femicidu

22.09.2017.

U povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad zenama koji se obiljezava 22. rujna, Autonomna Zenska kuca Zagreb i Centar za zene zrtve rata - ROSA u suradnji s Odborom za ravnopravnost spolova organizirali su sjednicu na temu: "Femicid - ubojstva zena". Na sjednici se raspravljalo o zabrinjavajucem porastu ubojstava zena u Hrvatskoj od strane bracnih ili bivših partnera te potrebi poboljšanja ucinkovitosti sustava za suzbijanje i prevenciju nasilja nad zenama. Istaknuta je i vaznost što skorije ratifikacije Istambulske konvencije.


Kao uvodnicarke na sjednici su uz predsjednika Odbora za ravnopravnost spolova Ivana Vilibora Sincica sudjelovale Neva Tolle iz Autonomne zenske kuce Zagreb, v.d. ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac Radin, bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor, Elizabeta Ivicevic Karas s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Valentina Andrašek kao predstavnica Europskog zenskog lobija.


Tijekom uvodnih izlaganja izrazena je zabrinutost zbog porasta broja ubojstava zena od strane bracnih ili bivših partnera u zadnjih nekoliko godina te je iznesen podatak da je u 2016. godini udio ubijenih zena od strane njima bliskih muškaraca u brojci ukupno ubijenih medju bliskim osobama bio 78 posto, što predstavlja najveci postotak u posljednjih 7 godina. Upozoreno je i na trend smanjenja broja prijavljenih zrtava obiteljskog nasilja u podrucju prekršajno-pravne zaštite, što upucuje na potrebu hitne i temeljite analize uzroka sve veceg broja nasilja medju bliskim osobama i potrebe za hitnim promjenama u sustavu prevencije i suzbijanju nasilja nad zenama.


Neva Tolle je ispred suorganizatorica kao uvodnicarka govorila o razmjerima nasilja prema zenama u Hrvatskoj i problemima s kojima se suocavala i suocava Autonomna zenska kuca koja vec tri desetljeca pruza zaštitu, pravnu i psihosocijalnu pomoc zenama zrtvama nasilja. Posebno je naglasila "prijepor" kojemu svjedocimo, a koji se odnosi na diskreditaciju pojma ‘roda‘ i takozvane ‘rodne ideologije‘ kojom se sluze politicki i društveni akteri koji zele sprijecavati ratifikaciju Istanbulske konvencije i vratiti problematiku nasilja prema zenama u kucnu/privatnu sferu naglašavajuci "nepovredivost doma" na štetu zena.


Helena Štimac Radin, v.d. ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH ponovno je istaknula znacaj Istambulske konvencije u podrucju jacanja institucionalnih mehanizama u sprjecavanju nasilja nad zenama, pomoci zrtvama i unaprjedjenju polozaja zrtve. Cijela Europa suocena je s nasiljem nad zenama, kazala je Štimac Radin te dodala kako je nedavno istrazivanje Agencije za ljudska prava iz Austrije pokazalo da je gotovo svaka treca zena na razini EU-a suocena s nekim oblikom nasilja ili seksualnog uznemiravanja, a samo 14 posto zena prijavi policiji nasilje od strane partnera. Štimac Radin je takodjer istaknula kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima protokol o postupanju u slucaju obiteljskoga nasilja.


Elizabeta Ivicevic Karas s Pravnog fakulteta u Zagrebu govorila je o izmjenama i dopunama te primjeni Zakona o kaznenom postupku, te je primijetila kako se na podrucje zaštite zrtava nasilja, koje je ugradjeno u posljednje izmjene Zakona u srpnju ove godine, obradja najmanje pozornosti. "Iznimno je vazno izvršiti pojedinacnu procjenu zrtve, utvrditi da li su joj potrebne fizicke mjere zaštite ili psihološka pomoc te je stoga nuzna uspostava sustava zaštite zrtve neovisno o institucijama kaznenog postupka", kazala je Ivicevic Karas. Dakle, postoji obaveza provodjenja te procjene koja je kljucna za odredjivanje mjera opreza s ciljem sprjecavanja opetovanog nasilja i femicida. Naglasila je i kako je ovim dopunama u Zakon o kaznenom postupku uvedena suradnja institucija na nivou drzave i organizacija koje su aktivne u ovom podrucju. Kao veliki problem još jednom je istaknuta praksa i paradoks dvostrukih uhicenja (istovremenog uhicenja zrtve i nasilnika prilikom prijave nasilja, premda policijski slucbenici imaju ovlast i obavezu primjene protokola koji ukljucuje procjenu rizika). Takodjer, smatra kako je kljucni problem što protokoli i zakoni barem institucionalno i u teoriji jamce zaštitu zrtvama koje udju u kazneni postupak, no ne postoji sustav zaštite onih koje su izvan tog postupka i neophodna je izgradnja takvog sustava.


Sanja Bezbradica Jelavic, iz Pravnog savjetovališta Autonomne zenske kuce upozorila je kako se obiteljsko nasilje cesto tretira kao prekršaj, a ne kazneno djelo, zrtvi se ne pruca adekvatna zaštita i ne postize se svrha kaznjavanja. "Vrlo cesto iz tih razloga, kao i zbog slucajeva dvostrukoga uhicenja gdje su zene u poziciji suokrivljenika u postupku, zrtve nasilja cesto gube povjerenje u institucije te daljnje nasilje više i ne prijavljuju", rekla je Bezbradica Jelavic.


Valentina Andrašek ispred Europskog zenskog lobija govorila je o radu Konzervatorija za pracenje nasilja prema zenama i preporukama medjunarodnih tijela i konvencija, te naglasila kako vecina preporuka ukljucujeje i kaznjavanje za propuste institucija.


Mladenka Morovic iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozorila je na vaznost temeljitijeg educiranja institucija koje su ukljucene u sustav suzbijanja i prevencije nasilja nad zenama - policije, sudstva i socijalnih sluzbi. Upoznala je sugovornike i s inicijativom femicide-watch posebne izvjestiteljice UN-a za nasilje nad zenama Dubravke Šimonovic, kojom se predlaze pokretanje promatrackog tijela ili sustava na nacionalnim razinama putem kojeg bi se detaljno pratila pojavnost ubojstava zena iz rodnog aspekta te analiziralo podatke radi uocavanja kljucnih propusta koji dovode do ubojstava zena od strane njihovih supruga ili bivših i sadašnjih partnera. "U Hrvatskoj je osnivanje takvoga tijela u pocetnoj fazi, a ukljucivat ce predstavnike svih relevantnih drzavnih institucija i predstavnica civilnih zenskih organizacija poput zenske sobe i dr.", kazala je Morovic.

Ispred Ravnateljstva policije Dragan Josipovic je izvijestio o najnovijim statistikama o femicidu za ovu godinu. U prvih osam mjeseci ove godine zabiljezeno je 12 teških kaznenih djela ubojstava zena - 9 od bliskih muških osoba, od toga 7 od bivših ili sadašnjih intimnih partnera. Takodjer, naveo je da je u prvih osam mjeseci 2017. zabiljezeno 8551 prekršajnih djela nasilja, od cega su zrtve 5342 zene.
Istaknuo je kako je došlo do ekspanzije kaznenih djela, a smanjuju se prekršajni postupci koji dovode do dvostrukih uhicenja i kako se postupci sve više vode po osnovi kaznenog, a ne prekršajnog djela. "To je znacajan napredak, ali imamo još posla oko edukacije i poboljšanja policijskog postupanja u slucajevima obiteljskog nasilja", zakljcio je Josipovic. Kao voditelj Odjela maloljetnicke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladezi i obitelji naveo je i povezane probleme - 650 slucajeva zanemarivanja djece, povecanje nasilja i brutalnosti medju mladima i sve više prijava za nasilje prema starim osobama.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad zenama temeljem odluke Hrvatskoga sabora iz 2004. godine obiljezava se u spomen na tri ubijene zene i pokušaj ubojstva još jedne zene na Opcinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice 1999. godine.

› arhiva novosti