Novosti

SEMINAR SA SINDIKATIMA

25.05.2007.

IZJAVA ZA MEDIJE 

Zagreb, 22.05.2007. Predstavnice i predstavnici Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Sindikata policije, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Centra za žene žrtve rata – ROSA, Centra za ženske studije i Centra za mentalno zdravlje i ljudska prava sastali/e su se danas u Hotelu Palace na raspravi o prijedlozima zakonskih rješenja u svrhu odgovarajuæeg rješenja nedopustivog tretmana žena u prostituciji. Prijedlog zakonskih izmjena koje su Ženska mreža Hrvatske i PETRA Mreža za prevenciju i eliminaciju trgovanja ženama predložile, a veæ prošle godine Saborski odbor za ravnopravnost spolova, Ured Vlade RH za ravnopravnost spolova te Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u potpunosti podržale/i traži: -          ukidanje kažnjavanja žena koje se bave prostitucijom, na naèin da se iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira briše èlanak 12. -          uvoðenje novog kaznenog djela: „Kupovanje seksualnih usluga“  Pristup problemu prostitucije koji traži kriminalizaciju kupovanja seksualnih usluga suprotstavljen je zahtjevima za legalizaciju tj. regulaciju prostitucije. Zagovornici regulacije prostitucije na prostituciju gledaju kao na oblik rada, te time dopuštaju da seksualno iskorištavanje žena i djevojaka od strane muškaraca bude komercijalizirano. Regulacijom prostitucije postiglo bi se normaliziranje jednog ekstremnog oblika nasilja i seksualne diskriminacije. Zagovornici/e kriminalizacije kupovanja seksualnih usluga na prostituciju gledaju kao na oblik rodno utemeljenog nasilja, jer ogromna veæina osoba koje se bave prostitucijom su žene i djevojèice, dok su veæina korisnika usluga muškarci. Da bi se ostvarilo postojanje suvremenog demokratskog društva, nužno je postiæi i potpunu rodnu ravnopravnost. Ta ravnopravnost postiže se, meðu ostalim i potpunim odbacivanjem ideje da su žene i djevojke roba koju se može kupiti, prodavati i seksualno iskorištavati. Kriminalizacijom kupovanja seksualnih usluga društvo se fokusira na uzroke prostitucije. Za postojanje ponude prostitucije nužno je postojanje potražnje.  Bitan preduvjet za prostituciju i trgovanje ženama su seksualni prohtjevi muškaraca usmjereni na žene, mlade djevojke i djecu. Kada muškarci kupovanje seksualnih usluga od žena i djece ne bi smatrali pravom koje se samo po sebi razumije, prostitucija i trgovanje u svrhu seksualne eksploatacije ne bi postojale. Trgovci ljudima i svodnici profitiraju na ekonomskoj, socijalnoj, politièkoj i pravnoj podèinjenosti i ovisnosti žena i djevojaka.  U zemljama u kojima je ostvaren napredak u poboljšanju statusa uvjeta života žena  - u društvima u kojima su im zajamèena odreðena temeljna politièka prava, dostupnost zaposlenja i obrazovanja i gdje je standard života viši – žene i djevojke imaju više moguænosti izbora životnih putova i stoga su manje ranjive, te rjeðe pribjegavaju prostituciji kao naèinu opstanka i egzistencije.  Siromaštvo, neadekvatno i nedostupno školovanje, seksualna diskriminacija i nasilje nad ženama su stalne teme u životopisima žena koje se bave ili su se bavile prostitucijom. Velik broj djece, veæinom djevojèica, koje su bile seksualno zlostavljane u ranoj dobi, kasnije od istih muškaraca koji su ih seksualno zlostavljali bude prodan u prostituciju. Prema zadnjim meðunarodnim istraživanjima, prosjeèna dob starosti u kojoj djevojèice ulaze u prostituciju je trinaest godina.  Prostituciju treba shvatiti kao oblik iskorištavanja žena i djece koji predstavlja ozbiljan društveni problem, koji ne šteti samo osobi koja se prostituira, veæ društvu u cjelini. Do sada se èesto umjesto na korisnike prostitucije, to jest muškarce, pažnja uglavnom usmjeravala na žene u prostituciji, te se njih i kažnjavalo.  Prostituirane osobe, meðutim, treba gledati kao žrtve koje nije potrebno kažnjavati. Pored ekstremnog ponižavanja i degradacije, žene i djevojke u prostituciji redovito su izložene zlostavljanju, silovanjima, fizièkim napadima, muèenju, neželjenim trudnoæama te ozljedama koje rezultiraju invalidnošæu i trajnim povredama. Meðunarodne studije pokazuju da prostitutke pate od istih emocionalnih trauma kao ratni veterani i žrtve muèenja. Umjesto da ih se kažnjava, one imaju pravo na pomoæ kako bi izbjegle daljnje prostituiranje. Oni koje treba kažnjavati su svodnici, osobe koje trguju ženama i djecom te osobe koje kupuju seksualne usluge prostituiranih osoba, te iskorištavaju siromaštvo, nezaposlenost, diskriminirajuæe uvjete rada, rodnu nejednakost i nasilje prema ženama i djeci.   Uz kriminalizaciju kupovanja seksualnih usluga, svakako je potrebno osmisliti i staviti u praksu mehanizme koji bi pomogli ženama da izaðu iz prostitucije. Ženama u prostituciji treba omoguæiti pristup skloništima, savjetovanjima, doškolovanju, profesionalnoj izobrazbi i kao i poduzeti mjere radi njihovog zapošljavanja. U zemljama u kojima je uvedena kriminalizacija kupovanja seksualnih usluga došlo je do drastiènog smanjenja prostitucije, dok na drugoj strani, tamo gdje je prostitucija legalizirana bilježi se konstantan porast.  Neki naglasci iz diskusije: Predsjednica Ženske sekcije SSSH, Božica Žiliæ, iznijela je kako je Glavni odbor Ženske sekcije SSSH  (èiji je odnos prema Predsjedništvu i Vijeæu saveza kao najvišim tijelima u smislu preporuka, savjeta, kreiranja ženske politike unutar  Sindikalne organizacije), i prije objavljivanja inicijative za legalizaciju prostitucije zauzeo stav:

  1. da je prostitucija nasilje nad ženama, i kao takvo ga treba kvalificirati, ne može imati nikakvo drugo ime nego nasilje nasilje nad ženama,
  2. to je pojava u kojoj se  kažnjava samo žene, što apsolutno nije u redu, jer ga èine dvije strane. Potrebno je ukinuti kažnjavanje žena, a u postojeæim uvjetima treba uvesti  kažnjavanje korisnika/kupaca seksualnih usluga,
  3. Žene u prostituciji ne treba sindikalno organizirati, jer nisu ugrožena njihova radna, nego ljudska prava.

Zakljuèno, prostituciju ne treba legalizirati niti sindikalno organizirati. Predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagiæ iznio je kako se njegov sindikat takoðer oštro protivi legalizaciji prostitucije i taj je stav dostavio i pismeno, obrazlažuæi kako bi to „bila još jedna sramotna stvar kojom bi se diskriminirale i ponižavale žene“ . Slaže se da se prostitucija ne može zvati zanatom „obzirom da je to èisto podvoðenje kao i zarada nad poniženim ženama koje su prisiljene time se baviti, a svodnici to jako dobro iskorištavaju“.  Predstavnica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u RH Sanja Serdar napomenula je kako su Nezavisni hrvatski sindikati na èelu s gospodinom Severom takoðer veæ u više navrata podržali inicijative ženskih nevladinih organizacija protiv legalizacije prostitucije, te ako je potrebno, mogu dostaviti i svoje pismeno oèitovanje. Zakljuèeno je da æe se suradnja nastaviti, da æe ovi sindikati i dalje podržavati zahtjeve ženskih nevladinih organizacija, da æe u javnosti po ovom pitanju zajedno nastupati te se zajednièki suprotstaviti prijedlozima za legalizacijom/regulacijom prostitucije u Hrvatskoj. 

Aktivistice Centra za žene žrtve rata – ROSA

Nela Pamukoviæ i Ðurðica Kolarec    

Sastanak je organiziran u okviru projekta Mobiliziranje zajednice u suzbijanju trgovanja ljudima, koji u Hrvatskoj provodi CARE International u suradnji s PETRA Mrežom. Projekt financira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.   

PRILOG  

Prijedlog Izmijena Zakona o prekršajima javnog reda i mira i Kaznenog zakona koje su iznijele Ženska mreža Hrvatske i PETRA mreže ženskih nevladinih organizacija za prevenciju i eliminaciju trgovanja ženama     

UKIDANJE èl. 12 Zakona o prekršajima javnog reda i mira kojim se kažnjavaju (u najveæem broju) žene u prostituciji Èlan 12. Tko se odaje prostituciji, kaznit æe se za prekršaj novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.      

DODAVANJE novog kaznenog djela u Kazneni zakon: Kupovanje seksualnih usluga (1) Osoba koja kupi ili pokuša kupiti seksualnu uslugu od druge osobe kaznit æe se novèanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.  (2) Osoba koja kupi ili pokuša kupiti seksualnu uslugu od maloljetne osobe ili djeteta kaznit æe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Kazneni postupak u odnosu na kaznena djela iz ovog èlanka pokreæe se po službenoj dužnosti. Obrazloženje:U stavku jedan dodaje se novo kazneno djelo kojim se propisuje kažnjavanje korisnika seksualnih usluga. Upravo u tome je najbitnija novina prijedloga izmjena Kaznenog zakona. Razlog za uvoðenje ovakvog novog kaznenog djela vidimo u potrebi suzbijanja uzroka prostitucije. Kvalificirani oblik ovog djela predviðen je u èlanku 175. stavku 4. KZ-a. Ta odredba mogla bi èiniti i stavak 3 ovoga èlanka. U odnosu na stavak 2. valja reæi da se svaka vrsta spolnog odnosa ili druge spolne radnje sa djetetom kažnjava prema drugim odredbama Kaznenog zakona, dok nema djela koje bi reguliralo kažnjavanje za pokušaj kupovanja spolne usluge od djeteta ili maloljetne osobe.   

› arhiva novosti