Novosti

Osiguravanje prava zrtvama rata

31.07.2023. Tim je povodom odrzana konferencija za tisak pod naslovom „Osiguravanje prava zrtvama rata". O iskustvima i problemima u primjeni zakona govorile su Nela Pamukovic iz Centra za zene zrtve rata - Rosa, te Bozica Ciboci i Vesna Terselic iz Documente - Centra za suocavanje s prosloscu. Javnosti ce predstaviti i preporuke za vladine institucije i zakonodavca.
Konferenciju za tisak organizirale su Documenta - Centar za suocavanje s procloscu, Centar za zene zrtve rata - ROSA te Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, koje dugi niz godina zagovaraju prava civilnih zrtava rata te aktivno sudjeluju u senzibiliziranju javnost i pruzanju podrske zrtvama, kao i clanovima i clanicama obitelji osoba poginulih, ubijenih i nestalih kao i drugim osobama koje su preživjele povrede humanitarnog prava za vrijeme rata. Civilne zrtve su osobito marginalizirana skupina s obzirom na nanesenu stetu te zasluzuju priznanje patnje, drustvenu solidarnost i obestecenje.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je uoci usvajanja da Republika Hrvatska donošenjem Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ispunjava „dug drzave prema nevinim zrtvama rata". U kolikoj su mjeri, putem primjene oba zakona, stradali stekli pravnu sigurnost koju je u svojim nastupima obecao ministar? Na koji nacin upravne institucije koje rjesavaju zahtjeve civilnih stradalnika, vracaju dug zrtvama? Kako drzavne institucije odgovaraju na povrede medjunarodnog humanitarnog prava i pruzaju podrsku stradalima? Postupaju li u duhu razumijevanja i solidarnosti, kako im je nalozio zakonodavac?
Cilj koji je zakonodavac naveo prilikom donosenja Zakona o pravima zrtava seksualnog nasilja za vrijeme oruzane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu a to je da ce "zakonskom zastitom osobama biti omogucena ponovna integracija u drustvo u kojemu ce od stigme „silovanih" preko „zaboravljenih" u drustvu, ojacanom psihosocijalnom i novo uvedenom materijalnom pomoci ponovo steci osjecaj pripadanja, zastite i vjere u sustav.", ostvaren je samo do odredjene mjere. Nedostatak kampanja informiranja te restriktivna primjena zakona koja nije u vezi sa smislom njegova donosenja, dodatno je udaljila doneseni zakon od osoba u ciju je korist donesena. Neke zrtve koje su se s povjerenjem obratile nadleznim tijelima, dosle su u situaciju da moraju pokretati sudske postupke ili se obracati Ustavnom sudu, što sigurno nije bio smisao i svrha zakona.
Posto organizacije aktivno prate provedbu Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata u direktnom kontaktu s civilnim zrtvama i njihovim obiteljima, upozoravamo na probleme koje smo uocili tijekom provedbe. Najznacajniji problemi s kojima se susrecu civilne zrtve s kojima smo u kontaktu su: dugotrajnost u rjesavanju zahtjeva, potrazivanje naknadne dokumentacije/ispitivanje dodatnih svjedoka, nepriznavanje medicinske i druge dokumentacije izdane od nadleznih tijela susjednih i drugih zemalja, nepriznavanje statusa djece ubijenih/nestalih roditelja te odbijanje zahtjeva prema clanku 5. Zakona.


Govornice su pozvale Ministarstvo hrvatskih branitelja na kontinuirano i precizno informiranje o pravima civilnih zrtava, unaprjedjenje transparentnost rada i evaluaciju primjene Zakona o pravima zrtava seksualnog nasilja za vrijeme oruzane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu te Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kako bi se predlozile eventualne izmjene i dopune, u duhu priblizavanja pravdi za zrtve.

 

› arhiva novosti